Posljednjih godina sve češće čujete izjave političara i javnih ličnosti koji režim Staljinove vladavine uspoređuju s fašizmom. Između ovih pojava postoji zajedničko, ali postoje i značajne razlike. Procjenjujući događaje koji se u svijetu događaju danas, potrebno je uzeti u obzir najznačajnije značajke ovih dvaju ideoloških i političkih trendova.
Staljinov režim: potpuna kontrola
Kada govore o staljinizmu, oni obično podrazumijevaju sustav vlasti temeljen na totalitarnoj vladavini koji je uspostavljen u Sovjetskom Savezu krajem 20-ih godina prošlog stoljeća i trajao je sve do smrti Josipa Staljina 1953. godine. Ponekad pojam „staljinizam“ podrazumijeva i državnu ideologiju koja je u to vrijeme prevladavala u SSSR-u.
Glavna značajka staljinizma je prevladavanje autoritarnih i birokratskih metoda upravljanja društvom, koje su kasnije postale poznate kao administrativno-zapovjedni sustav. Moć je pod Staljinom bila koncentrirana u rukama jedne osobe. Vođa zemlje uživao je bezuvjetnu vlast i podržavao je njegov režim, oslanjajući se na stranački aparat i opsežan sustav kaznenih tijela.
Staljinski režim je potpuna kontrola nad društvom, prodiranje u sve sfere života.
Uspostavljanje režima Josepha Staljina postalo je moguće odstupanjem od lenjinističkih principa izgradnje boljševičke stranke i sovjetske države. Staljin je bio u stanju ne samo preuzeti vlast, učinkovito potiskujući stranku i sovjetska tijela iz nje, nego se također nosio s predstavnicima oporbe, koji su pokušali obnoviti ona načela upravljanja zemljom koja su bila postavljena u godinama kada su Sovjeti postali vlast.
U isto vrijeme, Sovjetski Savez je i dalje bio socijalistička država, a u zemlji je dominirala komunistička ideologija. Međutim, diktatura proletarijata, što je kamen temeljac marksističke teorije, zapravo se pretvorila u diktaturu jednog čovjeka, koja je bila svojevrsna personifikacija interesa radničke klase koja je pobijedila u revoluciji.