Jedan od najvažnijih trenutaka posljednjeg Svjetskog kupa bio je dolazak nekoliko tisuća navijača iz Narančaste zemlje tulipana u Brazil. Ona je europska država koja ima dva gotovo identična geografska imena odjednom - Nizozemska i Nizozemska. A glavni jezik, na kojem su u Brazilu govorili obožavatelji "narančastih" i nogometaši koji su postali brončani medalju prvenstva, zove se nizozemski ili nizozemski, kao i flamanski, pa čak i afrički.
Narančasti jezik
Unatoč prisutnosti nekoliko opcija odjednom, službeno se zemlja, čiji su simboli narančasta i tulipan, zove Nizozemska. A njegov glavni jezik naziva se, nizozemski. Što se tiče Nizozemca, ovo je ime nastalo analogno nazivu dviju provincija zemlje - Sjeverne i Južne Holandije, a greška u izgovoru ne dolazi u obzir ni u samoj zemlji. Flamanski jezik više je povezan s belgijskom regijom Flandrija u kojoj živi mnogo imigranata iz susjedne Nizozemske. Postajući Flemings u Belgiji, oni su ipak uspjeli sačuvati kulturu i tradiciju svojih predaka.
Pažnja prema Njemačkoj
Prema statističarima, jezik koji u svijetu govori najmanje 23 milijuna ljudi, uključujući 16, 8 milijuna u Nizozemskoj, potječe iz vremena kada su frankovska plemena živjela u Europi. Potječe iz zapadnonjemačkog jezika indoeuropske skupine, o kojem su nekoć govorili primorski franci. Stari se engleski smatraju "rodbinom" Nizozemca (zahvaljujući čemu gotovo svaki stanovnik Nizozemske poznaje moderni engleski jezik), frizijski i niski njemački jezik.
Pored same Nizozemske, najčešća je i u Belgiji. Gdje je, međutim, ogroman broj narječja (ima ih više od dvije i pol tisuće). Flamanski je u ovoj zemlji jedan od dva službena jezika, a govori ga više od šest milijuna Belgijanaca. A u Flandriji je on jedini službeni. Sigurno da nisu imali vremena zaboraviti Nizozemsku u bivšim prekomorskim kolonijama - u Indoneziji (nizozemske Istočne Indije), Surinamu, nizozemskim Antili i Arubi. Male nizozemske zajednice koje su također zadržale svoj jezik postoje u pograničnim regijama Njemačke, na sjeveru Francuske (francuska Flandrija), u SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i nekim drugim zemljama.
Prema službenim podacima, 96% stanovnika "narančaste" zemlje smatra svojim materinjim nizozemskim jezikom. Preostala četiri posto smatraju da su izvorni govorci zapadnofrizijske (to je službeni jezik pokrajine Friesland), donjeg saksonskog narječja njemačkog jezika, koji se govori uglavnom na sjeveroistoku zemlje i sjevera Njemačke, i limburškog narječja niže-frankovskog, raširenog na jugoistoku Nizozemske i u Njemačkoj. Nizozemska vlada prepoznaje sve ove jezike kao regionalne i podržavaju ih u skladu s Europskom poveljom za jezike nacionalnih manjina.