Uloga parlamenta u društvu je da izražava volju naroda, donosi zakone i utječe na procese upravljanja budžetom, porezima i globalnim promjenama u zemlji. Ruski parlament sastoji se od dva doma - gornjeg i donjeg koji imaju različite zadatke u zakonodavnom postupku.
![Image Image](https://images.culturehatti.com/img/kultura-i-obshestvo/84/kakovo-znachenie-parlamenta-dlya-obshestva.jpg)
Priručnik s uputama
1
U zemlji u kojoj je predviđeno razdvajanje vlasti, parlament je jedna od grana vlasti. Tri su od njih: zakonodavna, izvršna i sudska. Parlament je zakonodavno tijelo, jer samo njegovi zastupnici imaju pravo staviti na raspravu i usvajanje zakona. Parlament je predstavničko tijelo, odnosno parlamentarci predstavljaju narod zemlje, njene stanovnike, izražavaju njihovu volju i interese. Štoviše, parlament, za razliku od lokalnih vlasti, zastupa interese ne jednog dijela stanovništva, recimo, regije ili grada, već volje čitavog naroda.
2
Budući da je nacionalno zakonodavno tijelo, parlament ne rješava privatne i sekundarne probleme, već aktivno sudjeluje u važnim pitanjima društva, popravljajući zakonodavno globalne promjene u zemlji. Sabor ne samo da predlaže raspravu i usvaja zakone i amandmane na njih, već donosi i državni proračun, nadzire njegova sredstva, utvrđuje poreze, utvrđuje uvjete i pravila za izbor najviših državnih dužnosnika, primjerice predsjednika, vlade, pravila za odobravanje ministara i premijera Ministar, izbor sudaca.
3
Posebna uloga parlamenta može se primijetiti u pitanju smaknuća sadašnjeg predsjednika, izglasavanja nepovjerenja vladi, imenovanja amnestije, održavanja međunarodnih sporazuma, proglašenja rata i uspostavljanja mira.
4
Većina svjetskih parlamenata ima podjelu na dvije kuće - gornju i donju. Zakoni suvremene demokracije zahtijevaju da se izabere barem jedan od doma parlamenta, odnosno da sadrži predstavnike koje je biralo stanovništvo zemlje u različitim regijama. Članovi donjeg doma parlamenta nazivaju se zamjenicima, a gornji dom senatori.
5
U Ruskoj Federaciji parlament se naziva Savezna skupština i sastoji se od dva doma. Vijeće Federacije je gornji dom parlamenta, a Državna duma donji dom parlamenta. Vijeće Federacije sastoji se od 170 imenovanih senatora (po dva iz svakog predmeta federacije), dok se Državna duma sastoji od 450 izabranih zastupnika.
6
Ideja podjele parlamenta na dva doma je donošenje zakona u nekoliko faza. Prvo, prijedloge zakona raspravlja i raspravlja donji dom parlamenta, ponekad prolazeći nekoliko čitanja. Ako zakon usvoji donji dom parlamenta, često ga treba odobriti u gornjem domu, tek nakon toga zakon se može smatrati usvojenim i stupiti na snagu. Gornji dom parlamenta ima pravo intervenirati u zakonodavni postupak samo ako prijedlog zakona izmijeni ustav zemlje.