Šume, polja, livade, močvare i jezera primjeri su prirodnih ekosustava ili biogeocenoza. Imaju relativno ujednačene uvjete okoliša i formiraju ih različite populacije živih organizama koji žive zajedno i međusobno djeluju i s neživom prirodom. Osim toga, ekosustavi su podložni ljudskoj intervenciji.
![Image Image](https://images.culturehatti.com/img/kultura-i-obshestvo/66/kak-chelovek-ispolzuet-ozernie-ekosistemi.jpg)
U ekološkom sustavu zajednica živih bića, zajedno s fizičkim okolišem njihovog staništa, funkcionira kao cjelina. Jezera se smatraju prirodnim vodenim tijelima sa zaostalom vodom koja se nalaze u udubinama kopna. Tečne su i bezvodne, svježe i slane. Biogeocenoza jezera sastoji se od organizama koji nastanjuju vodno tijelo, fizičkih i kemijskih svojstava vode, karakteristika topografije dna, sastava i strukture tla. Na ekosustav također utječu atmosferski zrak koji djeluje na površini vode, sunčevo zračenje i druge čimbenike. Sve veća težina dobiva na utjecaju čovjeka. Ljudi mogu koristiti jezerske ekosustave na različite načine. Najstarija opcija za rad jezera je ribolov, jer sama struktura biogeocenoza jezera pogoduje uzgoju i ribolovu. Možete uzgajati ne samo ribu, već i alge i razne druge organizme koji se zatim koriste u kuhanju, farmakologiji i drugim područjima nacionalnog gospodarstva. Čovjek koristi jezersku vodu za zalijevanje životinja, za zalijevanje biljaka i za kućne potrebe. Plodna mulja izvađena sa dna jezera može se koristiti kao gnojivo u poljoprivredi. Budući da se u njemu stoljećima trule ostaci biljaka i životinja, posebno je hranjiva. Ovo prirodno gnojivo nadmašuje kvalitetu većine umjetnih kemijskih analoga. Ribnjaci i okolni teritoriji ljudi koriste za rekreaciju i rekreaciju, turizam i sport. Velika jezera mogu se koristiti i kao prometni putevi koji povezuju različite točke na kopnu. Unatoč činjenici da je biogeocenoza tijekom vremena relativno stabilna te da je samoregulirajući i samoodrživ sustav, može podnijeti značajne promjene, sve do prelaska na drugu vrstu ekološke zajednice. Dakle, pod određenim okolnostima jezero može rasti i pretvoriti se u močvaru. To se događa kada reduktori (organizmi koji prerađuju otpad) prestanu nositi s teretom koji im se nameće. Istovremeno se mijenja vrsta vrsta stanovnika i karakteristike akumulacije. Čovjek, naravno, više ne može iskorištavati močvaru kao jezero. Koristeći jezerske ekosustave, ljudi bi trebali biti svjesni posljedica po okoliš koje mogu dovesti do ove ili one manipulacije. Za racionalno upravljanje prirodom potrebno je poznavati strukturu i mehanizme funkcioniranja prirodnih zajednica.