Puni naziv ovog praznika je Dan slavenskog pisanja i kulture. Posvećena je sjećanju na svete Ćirila i Metodija. Slaveni su donijeli abecedu.
![Image Image](https://images.culturehatti.com/img/kultura-i-obshestvo/32/kak-prohodyat-dni-slavyanskoj-kulturi.jpg)
Priručnik s uputama
1
U različitim slavenskim zemljama ovaj praznik pada na različite datume. U Češkoj se slavi 5. srpnja, u Bugarskoj 24. svibnja. U Rusiji se slavi i 24. svibnja od 1986. godine. Međutim, u našoj zemlji slavlje može trajati nekoliko dana (zato oni govore o danima slavenske kulture). Svake godine za kapital se odabire „kapital“. I u svakom se gradskom središtu mogu odrediti datumi. Dani slavenske kulture u pravilu započinju otprilike tjedan dana prije 24. svibnja, a završavaju na dan sjećanja na svece. U nekim gradovima mogu slaviti cijeli mjesec.
2
Budući da je festival kulturni, u njemu aktivno sudjeluju knjižnice, muzeji koji pripremaju posebne izložbe i razne događaje. U obrazovnim se ustanovama također sjećaju svetaca Ćirila i Metodija, na primjer, na filološkim fakultetima to postaje godišnja tradicija. Tim povijesnim ličnostima dugujemo vlastito pisanje, zbog čega se čitanja poezije često priređuju krajem svibnja. U isto vrijeme glumci i glazbenici daju predstave. Često ovih dana izražavaju solidarnost s drugim slavenskim narodima.
3
Crkva također aktivno sudjeluje u slavlju. U čast prosvjetljenih svetaca otvaraju se hramovi i spomenici. U crkvama su se održavale svečane službe. Ćirila i Metoda poštuju ne samo kao tvorce pisanja, već i kao distributere kršćanske vjere. Imali su dostojanstvo i putovali u Europu u misionarske svrhe. Usput, dobili su imena Ćiril i Metod, nakon što su ih ubrajali kao redovnike, u svijetu su ih zvali Konstantin i Mihail. Danas se aktivno raspravlja o pitanju kombiniranja vjerskih i svjetovnih blagdana, no prosvjetljena braća ipak su igrala značajnu ulogu u povijesti naše države.