Ukupni volumen proizvodnje nafte u kaspijskoj regiji u svim zemljama koje graniče s Kaspijskim morem već je oko 200 milijuna tona. No, s obzirom da je ovo more u unutrašnjosti, okruženo kopnom sa svim stepenima, glavni problem je prijevoz nafte do prodajnih mjesta. Budući da je to najisplativiji i najjeftiniji način njegova transporta morskim putem, s velikim brodovima za raseljavanje, transport kaspijske nafte vrši se cjevovodima do međunarodnih morskih autocesta.
![Image Image](https://images.culturehatti.com/img/kultura-i-obshestvo/69/kuda-transportiruetsya-kaspijskaya-neft.jpg)
S obzirom da je u zemljama OPEC-a godišnja količina besplatne nafte oko 600 milijuna tona godišnje, glavni uvjet za ulazak kaspijske nafte na svjetsko tržište je profitabilnost njezinog transporta. U tom pogledu gubi arapsku naftu, ali nadmašuje rusku i sjevernoameričku. S obzirom na to, najatraktivnija tržišta za kaspijsku naftu su sjeverni Iran i zemlje Crnog mora, a nafta koja se crpi u sjevernom dijelu Kaspijskog mora, što je gotovo polovica sve proizvodnje, prevozi se u najbližu morsku luku, a to je Novorossiysk. Druga polovica nafte proizvedene u južnom dijelu regije transportira se u drugu crnomorsku luku - Batumi, koja pripada Gruziji. Zemlje izvoznice nafte proizvedene u sjevernom dijelu Kaspijskog mora nisu baš zadovoljne svojom ovisnošću o Rusiji, što je, uz to, njihovo izravno konkurent na svjetskim tržištima. No, ipak je u fazi izrada druga faza cjevovoda, koja pripada Kaspijskom cjevovodu za cjevovod koji ga transportira duž rute Tengiz-Novorossiysk. Do danas je razvijeno još nekoliko projekata transporta kaspijskog nafte koji su osmišljeni uzimajući u obzir različite uvjete cijena pa je konačna odluka o tome koja će se opcija odabrati još nije prihvaćeno. Planovi stranih investitora uključuju potrošnju do 125-130 milijardi dolara kako bi se do 2015. osigurao ukupan izvoz nafte iz ove regije u iznosu do 200 milijuna tona. Gotovo trećina ovog iznosa planira se utrošiti na izgradnju cjevovoda i tarife za prijevoz, no ne postoji niti jedan operator koji bi mogao osigurati tranzit nafte s Kaspijskog otoka u Europu i Aziju. Možemo reći da se u narednih nekoliko godina kaspijska nafta neće moći ozbiljno natjecati na svjetskom energetskom tržištu s istom bliskoistočnom naftom i, najvjerojatnije, prometni koridori za nju će ostati isti u bliskoj budućnosti - kroz morske luke Novorossiysk i Batumi.