U svojoj mladosti Aleksandar Meshcheryakov sanjao je da svoj život posveti književnom stvaralaštvu. Kao rezultat toga, uspio je kombinirati zanat pisanja s proučavanjem kulture Japana koja je sredinom prošlog stoljeća počela postati vodeća u svijetu. Cijeli život Meshcheryakova, njegove znanstvene i pedagoške aktivnosti neraskidivo su povezane s japanskim studijama.
![Image Image](https://images.culturehatti.com/img/kultura-i-obshestvo/16/mesheryakov-aleksandr-nikolaevich-biografiya-karera-lichnaya-zhizn.jpg)
Iz biografije Aleksandra Meshcheryakova
Budući stručnjak za povijest, tradiciju i kulturu Japana rođen je 1951. godine. Dječakovo djetinjstvo prošlo je u glavnom gradu SSSR-a, poklopilo se s početkom razdoblja istraživanja svemira i čuvenom "odmrzavanjem" u društvu. Ali Meshcheryakova u mladosti nije zanimala politika. Međutim, Aleksandar Nikolajevič dobro pamti kraj "odmrzavanja": kada je Hruščov otpušten 1964. godine, odmah su počeli dugotrajni prekidi hrane. Stajali su redovi za kruhom.
Ujak Alexander Meshcheryakova bio je specijalist u Kini. Savjetovao je mladiću da odabere japanski studij. U početku je Aleksandar sanjao o profesiji pisca ili novinara. Međutim, nije se htio zavući u laži, bez kojih, kako je već shvatio, nije bilo moguće raditi u središnjim publikacijama za vrijeme stagnacije.
Meshcheryakov je obrazovanje stekao na povijesnom odjelu prestižnog Instituta za orijentalne jezike Moskovskog državnog sveučilišta, ali suvremeni predmeti nisu ga zanimali: mladog studenta više su privlačili antika i srednji vijek. Još jedan hobi Meshcheryakova bila je fikcija. Pokušao je pisati sebe, skladao pjesme i prozu.
U početku su japanski jezik na sveučilištu s znatnim poteškoćama dobili Meshcheryakov. Ali Aleksandar je marljivo proučavao shvaćajući osnove gramatike, fonetike i hijeroglifije nepoznatog jezika. I postupno se količina pretvorila u kvalitetu. Sada Aleksandar Nikolajevič objašnjava svojim depresivnim učenicima: "120 miliona ljudi govori japanski. Jednom kada su uspjeli savladati to i vi!" Znanstvenik smatra da pri učenju japanskog nije poštedjeti sebe i raditi malo više nego što kurikulum zahtijeva.