"Vruće točke" na karti planeta - mjesto starih i novih vojnih sukoba. Iz godine u godinu ti apscesi donose nebrojene katastrofe ljudima koji ih naseljavaju. Stručnjaci stalno prate događaje koji se događaju na tim mjestima. I oni pokušavaju predvidjeti gdje će izbiti sljedeća vatra rata.
![Image Image](https://images.culturehatti.com/img/kultura-i-obshestvo/79/samie-goryachie-tochki-planeti-spisok.jpg)
Planet vruće točke
Najintenzivniji događaji posljednjih godina dogodili su se u sljedećim područjima Zemlje:
- Afganistan;
- Irak;
- Afrika;
- Sirija;
- Pojas Gaze;
- Meksiko;
- Filipini;
- Istočna Ukrajina.
Avganistan
Afganistanska vlada, koja je prisiljena trošiti vrijeme i energiju na borbu između zaraćenih frakcija, nakon povlačenja NATO snaga 2014. godine, nije u stanju održavati mir u zemlji i sigurnost svojih građana.
U 2012. odnosi između SAD-a i Afganistana naglo su se pogoršali. Vrhunac događaja bilo je masovno pucanje seoskih stanovnika u provinciji Kandahar, koje je počinio američki vojnik. Među 17 žrtava bitke bilo je i devet djece.
Ti su događaji doveli do masovnih nemira i izazvali niz vojnih akcija afganistanske vojske.
Stručnjaci vjeruju da će u narednim godinama vladajuća elita zemlje i dalje biti rastrgana oštrim kontradikcijama. I talibanski partizanski pokret sigurno će iskoristiti te razlike da bi postigao svoje ekstremističke ciljeve.
Irak
Šiitska širijska vlada sve više dolazi u sukob s drugim etničkim i vjerskim skupinama unutar zemlje. Vladajuće elite žele preuzeti kontrolu nad svim institucijama vlasti. To dovodi do poremećaja u ionako nestabilnoj ravnoteži između šiitskih, kurdskih i sunitskih skupina.
Iračke vladine snage suprotstavljaju se Islamskoj državi. U jednom trenutku, teroristi su uspjeli uključiti nekoliko gradova u Iraku kao dio svog "kalifata". Napetost ostaje u onom dijelu zemlje u kojem su položaji Kurda snažni, koji ne odustaju od pokušaja stvaranja Iračkog Kurdistana.
Stručnjaci napominju da je nasilje u zemlji sve izraženije. Zemlju sigurno čeka novi krug građanskog rata.
Podsaharska Afrika
Problematična područja u Africi:
- Mali;
- Kenija;
- Sudan;
- Kongo;
- Somalija.
Od 2012. tenzija je počela rasti u onim zemljama "crnog kontinenta" koje se nalaze južno od Sahare. Listu "žarišta" vodi Mali, gdje je kao rezultat državnog udara snaga promijenjena.
Još jedan zabrinjavajući sukob izbio je u regiji Sahel na sjeveru Nigerije. Posljednjih godina radikalni islamisti iz odvratne skupine Boko Haram uništili su tisuće civila. Vlada pokušava primijeniti teške mjere, ali nasilje se samo širi: nove snage mladih pridružuju se redovima ekstremista.
Već više od dva desetljeća u Somaliji vlada bezakonje. Ni legitimna vlada zemlje, ni mirovne snage UN-a ne mogu zaustaviti ove destruktivne procese. Pa čak ni intervencija susjednih zemalja nije dovela do kraja nasilja, u čijem su središtu postali radikalni islamisti.
Stručnjaci vjeruju da samo uravnotežena i jasna vladina politika može promijeniti stanje u ovom dijelu Afrike.
Kenija
Zemlja nastavlja održavati uvjete za sukobe. Keniju karakterizira visoka nezaposlenost mladih, zastrašujući siromaštvo i socijalna nejednakost. Započete sigurnosne reforme obustavljene su. Najveća briga stručnjaka je sve veća etnička fragmentacija stanovništva.
Prijetnja militantnih skupina koja se nastanila u Somaliji ne prestaje. Odgovor na njihove napade može biti ratoborna reakcija lokalne muslimanske zajednice.
Sudan
Odvajanje južnog dijela zemlje 2011. godine nije riješilo takozvani "sudanski problem". Mala lokalna elita nastavlja gomilati bogatstvo i nastoji kontrolirati vlast u zemlji. Situaciju na ovom "žarištu" pogoršava rastuća konfrontacija među narodima koji čine različite etničke skupine.
Vladajuću stranku rastrgavaju unutarnje podjele. Opće pogoršanje socijalnog statusa i recesija u gospodarstvu doveli su do porasta nezadovoljstva među ljudima. Borba protiv ujedinjavanja velikih skupina u državama Plavog Nila, Darfura i Južnog Kordofana sve je veća. Vojna akcija devastira državnu riznicu. Civilne žrtve postale su uobičajena.
Prema stručnjacima, najmanje 200 tisuća ljudi poginulo je tijekom takozvanog sukoba u Darfuru, više od dva milijuna postalo je izbjeglica.
Vlada koristi humanitarnu pomoć koja dolazi u Sudan kao jedan od alata za pregovaranje. To pretvara masovnu glad među običnim ljudima u element vojne i političke strategije države.
Sirija
Sukob u ovoj zemlji ostaje u jeku međunarodnih vijesti. Broj žrtava raste. Zapadni mediji svaki dan predviđaju pad Assadovog "režima". Optužbe o namjernoj uporabi kemijskog oružja protiv ljudi njegove zemlje i dalje se slivaju na njegovu adresu.
Zemlja nastavlja borbu između pristaša i protivnika aktualne vlasti. Postupna radikalizacija oporbenog pokreta potresa situaciju, spirala vojnog sučeljavanja počinje se odmotavati s novom snažnošću.
Trajno nasilje jača položaj islamista. Uspijevaju okupiti oko sebe one koji su razočarani politikom zapadnih sila.
Pripadnici svjetske zajednice teško se trude koordinirati svoje akcije u regiji i prevesti sukob u ravninu političkog rješenja.
U istočnom dijelu Sirije vladine trupe odavno nisu bile u aktivnim borbenim operacijama. Aktivnost sirijske vojske i savezničkih ruskih snaga s njom preselila se u zapadne regije zemlje.
U južnom dijelu provincije Homs Amerikanci su šefovi, koji se s vremena na vrijeme sukobljavaju s provladinim trupama. U skladu s tim, stanovništvo zemlje i dalje trpi teškoće.
Pojas Gaze
Bliski Istok je također na popisu problematičnih regija. Ovdje su Izrael, palestinska područja i Libanon. Civilno stanovništvo regije i dalje kontroliraju lokalne terorističke organizacije, od kojih su najveći Fatah i Hamas. S vremena na vrijeme Bliski Istok pogađaju raketne napade i otmice.
Dugogodišnji uzrok sukoba je sukob Izraela i Arapa. U pojasu Gaze palestinski islamski pokret, protiv kojeg Izrael redovito provodi vojne operacije, postepeno dobiva na snazi.
Meksiko
Postoje uvjeti za sukob s druge strane planeta. U Sjevernoj Americi, Meksiko je i dalje “vruća točka”. Ovdje se, u industrijskom smislu, proizvode i distribuiraju opojne tvari. U zemlji postoje gigantski narko karteli čija povijest seže više od jednog desetljeća. Te strukture pomažu korumpirani vladini dužnosnici. Karteli se mogu pohvaliti vrlo širokim vezama: imaju svoje ljude u vojsci, policiji, u najvišem vodstvu zemlje.
Krvavi sukobi neprestano nastaju između zaraćenih zločinačkih struktura, u koje je civilno stanovništvo nehotice uključeno. Snage za provođenje zakona i meksička vojska uključene su u ovo neprestano suočavanje, ali uspjeh u ratu protiv narko-mafije nije uspio. U nekim državama stanovništvo ne vjeruje toliko policiji da su čak i tamo počeli stvarati lokalne jedinice samoobrane.
Filipovi
Nekoliko desetljeća trajao je sukob između vlade i oružanih skupina islamskih separatista koji su se naselili na jugu Filipina. Zahtjev pobunjenika je formiranje neovisne muslimanske države.
Kada su se pozicije takozvane "Islamske države" u regiji Bliskog Istoka snažno uzdrmale, neki od islamista iz ove regije požurili su u jugoistočnu Aziju, uključujući Filipine. Filipinske vladine snage provode redovite operacije protiv pobunjenika, koji zauzvrat organiziraju periodične napade na provođenje zakona.